Sprovedeno godišnje istraživanje o otvorenost institucija na Zapadnom Balkanu: Srbija na začelju
Demokratije na Zapadnom Balkanu suočavaju se sa dubokim strukturnim problemima. Iako formalno funkcionišu kao demokratski sistemi, u praksi su opterećene „hibridnim“ tendencijama – koncentracijom vlasti, slabljenjem vladavine prava i visokom stopom korupcije. U političkom kontekstu u kom demokratija postoji samo kao reč na papiru transparentnost organa vlasti je na niskom nivou kako u Srbiji tako i u regionu.
Sprovedena istraživanja, Otvorenost zakonodavne vlasti u Srbiji i regionu i Otvorenost izvršne vlasti u Srbiji i regionu, mere otvorenost institucija posmatranjem širokog spektra politika i praksi koje treba da doprinesu stvaranju odgovornijeg, transparentnijeg i efikasnijeg upravljanja. Među ključnim indikatorima otvorene uprave je transparentnost, odnosno dostupnost informacija i podataka potrebnih za demokratsku kontrolu organa javne vlasti. Pored transparentnosti, ključni principi na kojima počiva otvorena uprava su pristupačnost, učinkovitost i integritet.
Vodeći se ovim principima, Partneri Srbija zajedno sa organizacijama civilnog društva iz regiona izradili su indeks za merenje otvorenosti institucija koji sadrži preko 100 indikatora.
Najnoviji Indeks otvorenosti (2024/2025), ukazuju na trajnu razliku u regionu kada je reč o otvorenosti parlamenata. Crna Gora i Severna Makedonija prednjače, dok Bosna i Hercegovina i Srbija i dalje zaostaju u pružanju informacija o radu i aktivnostima parlamenata.
Prema rezultatim istraživanja,
- Skupština Crne Gore zauzima prvo mesto, sa 83,24% ispunjenih indikatora otvorenosti, ali beleži najniži rezultat u poslednje četiri godine.
- Skupština Severne Makedonije na drugom mestu (76,04%) jedina pokazuje konzistentan napredak tri godine zaredom.
- Parlamentarna skupština BiH ostvarila je 59,87%.
- Narodna skupština Srbije poslednja je među državnim parlamentima sa 59,6%.
Rezultati otvorenosti izvršne vlasti ukazuju da je među vladama u regionu na prvom mestu otvorenosti Vlada Severne Makedonije sa 77.32%, nakon toga sledi Vijeće ministara BiH sa 73.72% ispunjenih indikatora otvorenosti. Vlada Crne Gore je na trećem mestu, sa 67.25% i Vlada Republike Srbije je poslednja sa 54.74%.
Kada se posmatraju ministarstva, najbolji prosečni rezultat imaju ministarstva u Srbiji (58,19%), ali ne zbog stvarnog napretka već zbog pogoršanja u drugim državama.
Organi uprave najotvoreniji su u Severnoj Makedoniji (57,79%), dok Srbija ostvaruje tek 42,02%.
Ukupni indeks otvorenosti svih organa izvršne vlasti Republike Srbije za 2024. iznosi 49,36%, što je tek neznatan pomak u odnosu na prethodne godine, i dalje daleko od potrebnog nivoa. Vlada Srbije drugu godinu zaredom ne objavljuje plan rada, odluke se donose van institucionalnih okvira, često u kabinetu predsednika, a javnost ostaje uskraćena za uvid u strateške projekte, potrošnju budžeta i postupke javnih nabavki.
Rezultati istraživanja ukazuju na isti obrazac – parlamenti i vlade u regionu zadržavaju privid transparentnosti objavljivanjem osnovnih informacija, dok građani/ke i civilno društvo ostaju uskraćeni za ključne podatke o radu, načinu donošenja odluka, planiranja projekta i trošenju javnih sredstava. Nedostatak strateškog pristupa i političke volje predstavlja glavnu kočnicu promena.
Bez sistemskih reformi i dosledne primene principa otvorenosti, institucije na Zapadnom Balkanu ostaće zatvorene i nedovoljno odgovorne. Time će se dodatno produbljivati jaz između građanstva i vlasti, dok se evropske integracije i jačanje vladavine prava odlažu na neodređeno.
Analize su izrađeni u okviru projekta „Upotreba novih medija za promociju transparentnosti vlasti“ koji je podržan od strane Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Njihov sadržaj ne odražava nužno mišljenje donatora.