Visoki troškovi prekovremenog rada i drugih isplata zaposlenima otvaraju pitanja o upravljanju resursima u javnim institucijama
Svake godine u okviru Regionalnog indeksa otvorenosti Partneri Srbija zajedno sa kolegama iz regiona podnose istovrsne zahteve za slobodan pristup informacijama od javnog značaja organima vlasti u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
Uzorak je uključivao 235 institucija izvršne vlasti u regionu. U Srbiji, zahtevi su poslati Vladi Srbije, Pokrajinskoj vladi Vojvodine, svim ministarstvima (25) i uzorku od 30 organa uprave. Na zahteve koji su upućeni srpskim institucijama, 38 je odgovorilo u roku, 5 institucija nije odgovorilo uopšte, a dve institucije su u potpunosti ili delimično odbile da dostave tražene informacije. Nakon što su Partneri Srbija uputili žalbe Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, još 3 institucije iz uzorka su odgovorile na zahteve.
Zahtevi[1] su obuhvatali pitanja o: iznosima uplaćenih dodataka zaposlenima i nameštenicima, ukupnom iznosu sredstava isplaćenih za prekovremeni rad, naknadama zaposlenima i funkcionerima za rad u komisijama, odborima, savetima, radnim grupama i drugim telima, naknadama za neiskorišćene godišnje odmore, donacijama sindikatima, kao i o isplaćenim jubilarnim nagradama.
Ove teme izabrane su zbog višegodišnjeg nedostatka transparentnosti institucija u vezi sa potrošnjom javnih sredstava, neujednačenog načina objavljivanja podataka o rashodima u oblasti ljudskih resursa, kao i zbog sveukupnog zaključka našeg višegodišnjeg istraživanja da se javnim finansijama ne upravlja odgovorno.
Sva pitanja iz zahteva odnosila su se na potrošnju po gorenavedenim kriterijumima u periodu od 6 meseci: od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine.
Na osnovu analize dobijenih odgovora saznajemo da deo institucija iz uzorka značajna finansijska sredstva troši na prekovremeni rad. Ova stavka pokazala se kao ubedljivo najveći izdatak institucija.
Pa tako, u poslednjih 6 meseci 2024. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je isplatilo zaposlenima 444.231.709,58 dinara za prekovremeni rad, što je približno 3 miliona 791 hiljada 639 evra. Ministarstvo finansija je isplatilo 38.618.187,00 dinara (≈392.616,00 evra), Ministarstvo spoljnih poslova 16.939.769,9 (≈144.585,00 evra), Ministarstvo za evropske integracije 14.940.740,7 dinara (≈127.523,00 evra) Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture 11.792.123,48 (≈100.648 evra).
U istom periodu, Republički geodetski zavod je izdvojio 169.479.994 dinara za prekovremeni rad ili približno 1 milion 446 hiljada evra, Poreska uprava 87.769.779,4 dinara ili približno 749.139,00 evra, Uprava za zajedničke poslove republičkih organa 31.958.575,44 dinara (≈272.775,00 evra), Uprava za trezor 12.900.053,97 dinara (≈ 110.105,00 evra).
Sve poslate zahteve, kao i odgovore institucija možete pogledati putem Freedom of Information (FOI) platforme koju su izradili Partneri Srbija.
Ova platforma omogućava svima koji su zainteresovani da objavljuju svoje zahteve za slobodan pristup informacijama (FOI) i odgovore koje su dobili od javnih institucija. Na taj način se stvara jedinstveno i centralizovano mesto koje omogućava jednostavan pristup već prikupljenim podacima, kao i mogućnost deljenja novih zahteva i saznanja.
Naknade za rad zaposlenima i funkcionerima za rad u komisijama, odborima, savetima, radnim grupama i drugim telima još jedan su od velikih izdataka institucija. Pa je tako Ministarstvo zdravlja u poslednjih 6 meseci 2024. zaposlenima i funkcionerima za ove poslove isplatilo ukupno 34.708.500,00 dinara, Ministarstvo finansija 6.323.460,00 dinara, MUP 5.092.871,04 dinara, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave 4.830.555,66 dinara, a Ministarstvo pravde 2.813.500,00 dinara.
Rezultati ukazuju da značajan deo javnih sredstava odlazi na prekovremeni rad i naknade za rad u različitim telima pri čemu su pojedine institucije izdvojile izuzetno visoke iznose za ove troškove u samo 6 meseci prethodne godine. Ovakvi nalazi otvaraju pitanja o načinu na koji se planira i organizuje rad u institucijama, kao i o tome da li su ljudski resursi raspoređeni na optimalan način. Dok bi u privatnom sektoru visoki troškovi prekovremenog rada verovatno pokrenuli istrage, zahteve za sprovođenjem analiza učinka, preispitivanje menadžerskih odluka i traženje efikasnijih rešenja, u javnom sektoru ostaje otvoreno pitanje da li postoje mehanizmi koji obezbeđuju sličan nivo kontrole i odgovornosti. U tom smislu, važno je da se kroz javnu raspravu i transparentnost jačaju standardi odgovornog upravljanja budžetskim sredstvima.
Pozivamo sve zainteresovane da samostalno pogledaju odgovore na naše zahteve, koji su dostupni na Freedom of information platformi (FOI platformi), kako bi se uverili u obim i strukturu potrošnje javnih sredstava. Verujemo da otvoren pristup ovim informacijama može podstaći širu javnu debatu o odgovornom upravljanju budžetom i efikasnom korišćenju ljudskih resursa u institucijama. Takođe ohrabrujemo istraživače, organizacije civilnog društva, novinare i građane da izvedu sopstvene zaključke i, ukoliko žele, doprinesu proširivanju ovog inicijalnog istraživanja dodatnim analizama i uvidima.
Odgovore institucija je takođe moguće pogledati i u pdf dokumentu ovde.
Zahtevi za pristup informacijama od javnog značaja poslati su okviru istraživanja „Regionalni indeks otvorenosti” koje se sprovodi uz podršku Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).
[1] Primer zahteva za pristup informacijama dostupan je na sledećem linku: https://foi.partners-serbia.org/wp-content/uploads/prilog_229/Zahtev%20za%20slobodan%20pristup%20informacijama%20od%20javnog%20zna%C4%8Daja,%20Ministarstvo%20pravde.pdf